sound by Jbgmusic
140185
DanasDanas126
UkupnoUkupno140185
English French German Italian Portuguese Russian Spanish

 UPRAVNI ODBOR UDRUŽENJA

 

Na redovnoj i izbornoj sjednici Skupštine Lovačkog udruženja „Jahorina“ Pale 11.05.2014. godine izabranI su predsjednik Upravnog odbora Udruženja i članovi Upravnog odbora

 

Slavko Kovačević, predsjednik Upravnog odbora

Radan Pečenica, zamjenik predsjednika Upravnog odbora

 

Članovi Upravnog odbora Prve sekcije

Željko Kovačević, predsjednik Prve sekcije

Saša Ćorsović, član Upravnog odbora

 

Članovi Upravnog odbora Druge sekcije

Kostadin Kusmuk, predsjednik Druge sekcije

Slavko Bojanić, član Upravnog odbora

 

Članovi Upravnog odbora Treće sekcije

Zoran Petričević, predsjednik Treće sekcije

Krsto Šender, član Upravnog odbora

 

Članovi Upravnog odbora Četvrte sekcije

Radan Pečenica, predsjednik Četvrte sekcije

Jovo Lelek, član Upravnog odbora

 

Održana godišnja skupština L.U. „Jahorina“ Pale na Majdanima

SKUPŠTINA UDRUŽENJA

Na redovnoj i izbornoj sjednici Skupštine Lovačkog udruženja „Jahorina“ Pale 11.05.2014. godine izabrani su predsjednik i zamjenik Skupštine Udruženja i delegati u Skupštini Udruženja

 

Milomir Pekić, predsjednik Skupštine Udruženja

Vlastimir Kusmuk, zanjenik predsjednika Skupštine

 

Delegati u Skupštini Udruženja Prve sekcije

Borislav Klačar

Gorjan Klačar

Petko Vasiljević

Milomir Pekić

Radomir Kovačević

Dejan Kovačević

Vlado Milojević

Goran Pandurević

Svanimir Đokić 

 

Delegati u Skupštini Udruženja Druge sekcije

Bojan Lopatić

Brane Janković

Nemanja Stevanović

Đorđe Čeremidžić

Nenad Savić Braco

Vlastimir Kusmuk

Slobodan Ninković

Neđeljko Kovačević 

 

Delegati u Skupštini Udruženja Treće sekcije

Vladimir Vuković

Zoran Lizdek

Jovan Lucic

Borivoje Marić

Boro Minić

Miloš Palamar

Miroslav Kusmuk

Vladimir Čajić

Milan Ćosić

Delegati u Skupštini Udruženja Četvrte sekcije

Igor lazarević

Veljko Ninković

Borislav Mačar

Bratislav Perić

Zoran Mačar

Mirko Škipina

Dragan Srdanović

 

Divljač

Krivolov, najveće zlo za lovstvo, prisutan je i u ovom lovištu u izraženoj mjeri. Cijeli period rata i posleratni period, lovište je bilo izloženo organizovanom krivolovu uz korištenje automatskog oružija, optičkih pomagala, svjetlosnih uređaja, prevoznih sredstava i sl. Danas je to izraženo u nešto blažem obliku i ima tendenciju opadanja. U svakom slučaju zbog pobrojanih i drugih okolnosti faktoru mira mora se posvetiti posebna pažnja.

VRSTE, BROJNOST I ZDRAVSTVENO STANJE DIVLJAČI

Polazeći od pouzdanih podataka proljetnog prebrojavanja divljači u lovištu „Pale" konstatovane su sledeće vrste divljači i njihova brojnost kako slijedi:

TRAJNO ZAŠTIĆENA DIVLJAČ

- vidra12 jedinki
- vjeverica 90 jedinki
- orlovi 22 jedinke
- jastrebovi 50 jedinki
- sova 35 jedinki

Vidra, stanovnik je svih naših krajeva. Živi uz potoke, rijeke, jezera, močvare i ribnjake. Sklonište pravi u obali, ali tako da im je prilaz kroz otvor ispod vodene površine. Na području ovog lovišta zadržala se uz rijeku Miljacku i Praču. Naša je autohtona životinja. Broj jedinki ove vrste znatno je smanjen zbog toga što su joj životni usiovi pogoršani - najveći problem su zagađene vode i uznemiravanje. Ima kvalitetno krzno pa je u nedavnoj prošlosti bila izložena krivolovu. Jede sve životinje koje žive u vodi i na vodi. Aktivna je noću. Izvanredno pliva, dobro roni i trči. Pari se u toku cijele godine, nosi 9 sedmica, okoti 1 do 3 mlada koji su slijepi 4 do 5 sedmica, sišu 8 do 9 sedmica. Polno su zreli nakon dvije godine. Životni vijek je od 15 do 18 godina.

Vjeverica, spada u porodicu pravih giodara i ima po dva sjekutića u donjoj i gornjoj čeljusti. Nalazimo je svuda u lovištu. Njena brojnost zavisi od metereoloških, zdravstvenih i drugih činilaca kao i od uroda šumskih plodova koji su njena prirodna hrana. Od hrane životinjskog porijekla jede jaja šumskih ptica kao i mlade ptice iz gnijezda, a često jede gusjenice i druge insekte. Godišnje se koti 2 do 3 puta i donosi 3 do 5 slijepih golih mladunaca. Mladunci ostaju u gnijezdu oko 60 dana. Poslije 28 do 30 dana mladunci progledaju. Štetna dejstva vjeverice u lovištu su zanemarljiva.

Orlovi, su ptice koje kao podporodica-porodice sokolova pripadaju redu sokolovski, sa nekoliko vrsta nasaeljavaju ovo lovište. Za svoju ishranu koriste hranu isključivo životinjskog porijekla. To su dnevne ptice sa savijenim kljunom, snažnim kukasto savijenim kandzama, kojima mogu usmrtiti plijen. Gnijezde se na visokom drveću ili na nepristupačnim stijenama. Ženka u proljeće snese dva jajeta i leži oko 44 dana. Mladi su u prvo vrijeme slijepi (oko 14 dana). Procjenjuje se prirast oko jednog mladunčeta po ženki. U lovištu je prisutno oko 22 jedinke. 

Jastrebovi, su ptice koje kao podporodica-porodice sokolva takođe pripadaju redu sokolovski i sa nekoliko vrsta (kokošar, kobac i ptičar) naseljava ovo lovište. Osnovna im je karakteristika da imaju srazmjerno malu glavu nego sokolovi. U kljunu imaju tupi ,,zub", a rep ima je relativno dug tako da krilna pera dosežu samo do polovine repa.

Jastreb kokošar je nešto veći od kobca ptičara i mišara. Hrani se pticama i sisarima koje može savladiti. Gnijezdo pravi u visokim stablima u kojima ženka polaže 2 do 5 jaja na kojima sjedi 30 do 35 dana. Jastreb kokošar živi u parovima.

Kobac ptičar je po boji sličan jastrebu kokošaru, ali znatno manji od njega. Zbog svoje veličine obično lovi manje ptice, koje hvata u letu ili na grani. Gniježđenje polčinje krajem aprila. Ženka snese 3 do 7 jaja na kojima leži 33 do 35 dana. Mladunci napuštaju gnijezdo nakon 24 do 28 dana. Prosjenjuje se prirast od jednog miadunčeta po ženki, a u lovištu je prisutno oko 50 jedinki.

Sove, su noćne ptice grabljivice različite veličine, a u ovom lovištu su zastušljena šumska sova i ćuk. Oba pola su veoma slična, ali su ženke obično malo krupnije od mužijaka. Mladi imaju perje slično odraslima. Glava im je velika, sa naprijed usađenim krupnim očima, i spljoštenim licem. Kljun im je kukast, a kandze veoma jake, lete tuho. Neprobavljenu hranu izbacuju u obliku gvala. U lovištu je prisutno oko 35 jedinki. Procjenjuje se godišnji prirast jedno mlado po ženki.

LOVOSTAJEM ZAŠTIĆENA DIVLJAČ

Osnovne gospodarske vrste divljači  u  ovom  lovištu  su:  srneća divljač, medvjed, te prateće vrste zec i Iještarka.

SRNA (CAPREOLUS CAPREOLUS)

Sma je autohtona vrsta ovog lovišta. Naseljava cijelo lovište, a najviše se zadržava na rubnim dijelovima gdje se šuma graniči sa proplancima i livadama. U zimskom periodu migrira iz viših dijelova lovišta u niže dijelove povlačeći se pred surovom zimom da bi se topljenjem snijega i pojavom vegetacije ponovo vratila i nastanila na cijelom prostoru lovišta izbjegavajući naseljeni prostor i stjenoviti dio. Utvrđeno brojno stanje u proljeće 2008. godine iznosi 150 grla dobrog zdravstvenog stanja i fizičke kondicije sa omjerom polova 1:1.

MEDVJED (URSUS ARCTOS)

Medvjed je takođe autohtona vrsta ovog lovišta, vrijedna je i atraktivna u smislu korišćenja. Cilj formiranja ovog lovišta je između ostaiog bio i očuvati medvjeda na ovom prostoru kao rijetku i ugroženu divljač. Medvjed naseljava skoro cijelu površinu lovišta izbjegavajući naselja i periferne dijelove. Utvrđeno brojno stanje u proljeće 2008. godine je 6 primjeraka dobrog zdravstvenog stanja i dobre fizičke kondicije sa omjerom polova 1:1. Vidjaju se i primjerci trofejne vrijednosti.

ZEC (LEPUS EUROPAEUS)

Naseljava periferne dijelove lovišta i to uglavnom gdje se smjenjuju površine sa niskim rastinjem sa površinama obraslim grmljem, šikarom i šumom. Sa ekonomskog stanovišta nema značaja, niti su poduzimane neke posebne gazdinske mjere u proteklom periodu već se usputno gazdovalo s ciljem da se kao vrsta odruži na ovom prostoru. Proljetno brojno stanje 2008. godine ocijenjeno je na 315 komada dosta dobrog zdravstvenog stanja sa omjerom polova 1 :1.

LJEŠTARKA (TETRASTES BONASIA)

Ova  vrsta  naseljava  sav  šumoviti  prostor lovišta  rado  se  zadržava  u prorijeđenim i podmlađenim šumskim sastojinama. Nikada se nije računalo na gazdovanje ovom vrstom u ekonomskom smislu, već u biološkom smislu, tj. obezbijediti joj opstanak na ovom području. Međutim, ne treba odbaciti ni mogućnost korišćenja u razumnom obimu ukoliko se ukaže interes. Ocijenjeno brojno stanje u proljeće 2008. godine iznosi 400 komada dobrog zdravstvenog i kondicionog stanja sa omerom polova 1:1. U lovištu se nalazi manji broj vjeverica, puhova, golubova, čije brojno stanje nije ocjenjivano, a naseljavaju čitavo područje.

NEZAŠTIĆENA DIVLJAČ

Od nezaštićene divljači najbrojnije su, a za gazdovanje najinteresantnije: divlje svinje, vukovi, lisice, te ostale vrste kao što su kune, jazavci i dr.

DIVLJA SVINJA (CANIS LUPUS)

Nastanjuje prostor cijelog lovišta, a uži lokaliteti na kojima se zadržava ovise od raspoložive hrane, vode i mira. Uz ishranu medvjeda i divljim svinjama se nudi hrana biljnog i životinjskog porijekla i one to rado koriste u svim godišnjim dobima. Time se smanjuju štete i obezbjeđuje regulisanje brojnosti za vrijeme većih snjegova, suša, a u posljednje vrijeme pojavom vukova divlja svinja migrira u niža susjedna lovišta. Utvrđeno brojno stanje u proljeće 2008. godine iznosi 94 primjerka sa odnosom polova 1:1, dosta dobrog zdravstvenog stanja i fizičke kondicije.

VUK (CANIS LUPUS)

Vuk naseljava sve dijelove lovišta i stalno je prisutan u njemu. U ratnom i poratnom periodu došlo je do eksplozije populacije vuka tako da je brojno stanje ove vrste davno prešlo kritičnu tačku. Štete koje nanosi divljači kao i štete na domaćim životinjama su prešle granicu podnošljivosti što djeluje negativno na opšte poimanje i shvatanje lovstva kod stočara. Inače njegovo brojno stanje u podnošljivoj mjeri održavano je mjerama gazdovanja odstrjelom i hvatanjem mladunaca što treba i nastaviti. Utvrđeno brojno stanje u proljeće 2008. godine je 9 primjeraka koji se manje više zadržavaju na prostoru lovišta.

LISICA (VULPES VULPES)

Lisica stalno naseljava čitav prostor lovišta. Najrađe se zadržavaju oko hranilišta za mesojede, gdje rado i redovno svraćaju pa pored hrane životinjskog porijekla uzima ponekad i kukuruz. U vrijeme klanja posjeka povlači se oko naselja da bi se nakon toga ponovo vratila na hranilišta. To je divljač koja dobro dođe na hranilištu kao „zabava" za vrijeme osmatranja i lova visoke divljači pa i zbog toga je treba održavati na hranilištima u razumnom broju. Utvrđeno brojno stanje u proljeće 2008. godine je 50 primjeraka.

OSTALA NEZAŠTIĆENA DIVLJAČ

Ovo lovište naseljavaju i druge vrste nezaštićene divljači manje interesantne za lovno gazdovanjekao što su: kuna bjelica (Martes Foina), kuna zlatica (Martes martes), divlja mačka (Felis silvestris), tvor (Mustela puforius). Zdravstveno stanje navedene divljači ocjenjeno je kao dobro uz konstataciju da u poslednje vrijeme nisu registrovanje pojave bjesnila i šuge iako je u ratnim godinama bilo pojedinačnih slučajeva oboljenja lisice od ovih bolesti.

Video galerija

Lovište

Lovište „Pale" na osnovu člana 26. Zakona o lovstvu ustanovio je ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede rešenjem br. 04-332-227-1/97 od 31. januara 1997. godine.

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske na osnovu Ugovora br. 04-332-1754/97 od 14.10.1997. godine dalo je na upravljanje i gazdovanje Lovačkom udruženju „Jahorina" Pale.

Lovište „Pale" ustanovljeno je na površinama šuma, zemljišta i voda Opština Pale i Istočni Stari Grad u ukupnoj površini od 37.039 ha.

I-2. OPŠTI PODACI O LOVIŠTU

1-2.1. GEOGRAFSKI POLOŽAJ

Lovište „Pale" se nalazi 18° 33' i 18° 51' istočne geografske dužine i 43° 40' i 43° 59' sjeveme geografske širine u dijelu Republike Srpske koji administrativno pripada opštini Pale i Istočni Stari Grad.

Lovište „Pale" proteže se od Srpskog Sarajeva sa zapadne strane do naselja Prače i Renovice sa istočne strane.

U centru lovišta nalazi se grad Pale i naselje Mokro, a na perifernom dijelu naselje Podgrab. Ovo lovište rijeka Miljacka dijeli na dva dijela. Desni veći dio lovišta zauzima predjele Buloga, Hreše, Vučje Luke, Crepoljskog i Mokrog. Lijevi manji dio zauzima dio Jahorine i Trebevića.

Rijeka Prača teče graničnim dijelom lovišta, a tu se ulivaju manje rječice Gračanica i Loznica.

Na istočnom dijelu su važni predjeli Vitez, Majdani, Sjetlina, Bogovići, Debelj, Vinča i Gosina.

Lovište graniči sa južne strane sa lovištem „Jahorinski zabran", sa sjeverne strane posebnim lovištem „Romanija" Sokolac, a sa jugozapadne strane lovištem Srpsko Sarajevo.

1-2.2. OROGRAFSKE I HIDROLOŠKE PRILIKE

- Orografske prilike.

Glavnim i sporedni brdski vijenci, grebeni i kose imaju u mikropogledu različite pravce pružanja što je uslovilo postojanje različitih ekspozoicija što je od posebnog značaja za ishranu i zaklon divljači u toku godine, a naročito u zimskom periodu.

Ovo lovište proteže se na izrazito brdovitom terenu, naročito je strm kanjon Bistrice i donji tok rijeke Miljacke. Značajni vrhovi u lovištu su Jahorina (1694), Trebević (1629), Vučja Luka (1370) i drugi.

Ovo lovište proteže se u visinskom intervalu od 684 metra do 1694 metara nadmorske visine.

- Hidroliške prilike.

Čitavo područije ima dovoljno tekuće izvorske vode. Naročito je važno da je izvorska voda ravnomjerno raspređena po čitavom lovištu i da je ima tokom cijele godine.

U lovištu „Pale" ima dosta izvora pitke vode, a glavni su izvori paljanske Miljacke, mokranjske Miljacke, izvor Bistrica i mnogo drugih. Veće rijeke su raspoređene po cijelom lovištu tako da paljanska Miljacka teče kroz lovište u dužini 28 km, mokranjska Miljacka u dužini 36 km, Bistrica u dužini 16 km, Prača u dužini 18 km.

Od većih potoka Babin potok teče u dužini 17 km, potok Rakite u dužini 14 km, Gračanica u dužini od 18 km i potok Loznica u dužini 16 km.

Kada je riječ o hidrološkim prilikama u lovištu može se reći da lovište ima dovoljno tekuće i izvorske vode koja je ravnomjerno raspoređena po cijelom lovištu. U toku godine prisutan je znatan broj dana sa kišom i drugim padavinama, što znatno doprinosi poboljšanju hidroloških prilika u lovištu. Prema tome može se zaključiti da u lovištu vladaju relativno povoljne hidrološke prilike.

1-2.3. KATASTAR LOVIŠTA

a) Opšti podaci

Naziv lovišta:

Pale

CO-e na čijem se području nalazi:

Pale i Stari grad

Naziv organa koji je ustanovio lovište:

Ministarstvo za poljopr. Sum. 1 vod.

Broj i datum akta o ustanovljnju lovišta:

04-332-227-1/97 od 31.07.1997.g.

Broj i datum akta o predaji lovišta na gazdovanje:

04-332-1754/97 od 14.10.1997.g.

Naziv organizacije koja gazduje lovištem:

Lovačko udruženje „Jahorina" Pale

b) Površine

Ukupna površina lovišta:

37039ha

Od ukupne površine

 

Lovna:

21000 ha

Nelovna:

16039 ha

Struktura površina lovišta

 

Oranice:

2850 ha

Livade i pašnjaci:

3100 ha

Vrtovi.voćnjaci i vinogradi:

420 ha

Šume i šikare:

26327 ha

Golet i krš:

4112 ha

Močvare i ribnjaci:

-

Ostale vodene površine:

-

Ostale površine:

250 ha

v) Nadmorska visina lovišta

od648mdo 1694 m

g) Tip lovišta:

pianinski

d) Opis granica lovišta:

 


Granica polazi od raskršća starog i novog puta Sarajevo-Sokolac ispod Crvenih stijena i ide novim putem preko Banovine, do raskršća sa šumskim putem koji dolazi sa zapadne strane nastavlja njime do Kadina sela, dalje seoskim putem preko Brezja na Jagodnje brdo (1097) i dalje seoskim putem najpre po vododelnici, a zatim južno ispod kote Palež (1125) do Šemanskog potoka i nastavlja njime do Mačkovca gdje skreće u pravcu zapada preko Uvora Stublinskog krša (1336), a potom pravcem severozapad preko Mrkova (1382) i kote (1402) do Karaule (1396), gdje izlazi na granicu Entiteta. Granica dalje prati granicu Entiteta u pravcu jugoistoka sve do odmarališta Dobre Vode. Tu napušta entitetsku granicu i kosom izlazi na vrh Trebevića (1629) i nastavlja kosom na Rudine (1451) i Gradinu (1182) odatle u pravcu jugoistoka ide kosom iznad lipa na novu ogradu (1325). Tu granica skreće prema jugozapadu preko Tuvelja, Piskovog brda, Bređaka (1273) i silazi u Kasindolsku rijeku. Nastavlja uzvodno Kasindolskom rijekom do ispod Drenjinog kamena. Penjući se na Drenjin kamen (1612) i prateći kosu izlazi na hotel "Šator" (1694), odatle se granica spušta u pravcu sjevera na put Jahorina-Pale i ide njime do Bistrice gdje skreće na stari austrijski put prema vrelu Prače i slijedi ga do velike okuke, odatle granica ide do kose Vijenac gdje skreće preko Ždrijela (1307), Ždrebanovog vrela, Bijelih strana (1335) na Brezik (1364). Odatle granica skreće preko Lisine i Hođe i kosom silazi u Stambolčić na asvaltni put Pale-Podgrab (1006). Dalje granica prati asvaltni put do ušća Gračanice u Praču gdje skreće u pravcu jugoistoka grebenom preko Šiljaka i izlazi na Kik (1114) te preko Ljubinog groba dolazi na Križevac (1125) gdje je i granica Entiteta. Odatle granica lovišta prati granicu Entiteta sve do početka kanjona rijeke Prače jugoistočno od Grabovice. Tu se granica penje na Grabovac (1025) i u pravcu zapada prati rub stijena preko Vijenca (983) Orlovača, V.Brda (1102) skreće u pravcu sjevera na Kik (1020) sve do Zagajeva. Odatle granica skreće u pravcu jugozapada, na triganometar (948), a zatim u pravcu zapada ide na triganometar (982), Gradinu (1132), Siljeve glave (1219) izlazi na put Bogovoći-Koprivice kod šumarske kuće u Bogovićima. Odatle granica slijedi kamionski put do Titove pećine i izlazi na put Bogovići-Podvitez u Đokićima. Dalje ide iznad sela Podmedenik, Rosulje i Stajna, tu prelazi na put za Tabakovu česmu i Careve vode do raskršća prema napuštenom kamenolomu. Odatle granica ide seoskim putem ispod lipovog dola i izlazi iznad sela Prutina (1051). U selu Gradac dalje ide iznad sela Kračule na veliku okuku puta Mokro-Sokolc ispod Gavranka (1503), a zatim putem u pravcu putem sjevera, odakle je granica i počela.

đ) Divljač

Vrsta divljči

Lovno prod površ

Bonitet

Kapacitet

Srneća divljač

15000

IV

150

Medvjed

7000

-

7

Zec

18000

III

420

Lještarka

-

-

400

Divlja svinja

13400

II

Podnošljivi kap. 94

e) Objekti i oprema u lovištu

Vrsta

Količina

Lovno uzgojni objekti

 

Hranilišta za srneću divljač

20

Hranilišta za medvjede

3

Pojilišta

21

Solila

82

Njive za divljač

1 ha

Lovno tehnički objekti

 

Lovačka koliba

3

Lovački domovi

3

Visoke čeke za medvjede i divlje svinje

2

Natkrivene čeke

5

Zasjedi

3

Objekti obilježavanja lovišta

 

Panoi sa natpisom lovišta

4

Granične table

45

Još članaka...

  1. Uvod
  2. Komercijalni lov

Mapa lovišta

Foto galerija

Bilten

Vrijeme

Fair

-1°C

Fair

Humidity: 76%

Wind: 4.83 km/h

Sva prava zadržana - LOVAČKO UDRUŽENJE ,,JAHORINA,, PALE