sound by Jbgmusic
140185
DanasDanas126
UkupnoUkupno140185
English French German Italian Portuguese Russian Spanish

Divljač

Krivolov, najveće zlo za lovstvo, prisutan je i u ovom lovištu u izraženoj mjeri. Cijeli period rata i posleratni period, lovište je bilo izloženo organizovanom krivolovu uz korištenje automatskog oružija, optičkih pomagala, svjetlosnih uređaja, prevoznih sredstava i sl. Danas je to izraženo u nešto blažem obliku i ima tendenciju opadanja. U svakom slučaju zbog pobrojanih i drugih okolnosti faktoru mira mora se posvetiti posebna pažnja.

VRSTE, BROJNOST I ZDRAVSTVENO STANJE DIVLJAČI

Polazeći od pouzdanih podataka proljetnog prebrojavanja divljači u lovištu „Pale" konstatovane su sledeće vrste divljači i njihova brojnost kako slijedi:

TRAJNO ZAŠTIĆENA DIVLJAČ

- vidra12 jedinki
- vjeverica 90 jedinki
- orlovi 22 jedinke
- jastrebovi 50 jedinki
- sova 35 jedinki

Vidra, stanovnik je svih naših krajeva. Živi uz potoke, rijeke, jezera, močvare i ribnjake. Sklonište pravi u obali, ali tako da im je prilaz kroz otvor ispod vodene površine. Na području ovog lovišta zadržala se uz rijeku Miljacku i Praču. Naša je autohtona životinja. Broj jedinki ove vrste znatno je smanjen zbog toga što su joj životni usiovi pogoršani - najveći problem su zagađene vode i uznemiravanje. Ima kvalitetno krzno pa je u nedavnoj prošlosti bila izložena krivolovu. Jede sve životinje koje žive u vodi i na vodi. Aktivna je noću. Izvanredno pliva, dobro roni i trči. Pari se u toku cijele godine, nosi 9 sedmica, okoti 1 do 3 mlada koji su slijepi 4 do 5 sedmica, sišu 8 do 9 sedmica. Polno su zreli nakon dvije godine. Životni vijek je od 15 do 18 godina.

Vjeverica, spada u porodicu pravih giodara i ima po dva sjekutića u donjoj i gornjoj čeljusti. Nalazimo je svuda u lovištu. Njena brojnost zavisi od metereoloških, zdravstvenih i drugih činilaca kao i od uroda šumskih plodova koji su njena prirodna hrana. Od hrane životinjskog porijekla jede jaja šumskih ptica kao i mlade ptice iz gnijezda, a često jede gusjenice i druge insekte. Godišnje se koti 2 do 3 puta i donosi 3 do 5 slijepih golih mladunaca. Mladunci ostaju u gnijezdu oko 60 dana. Poslije 28 do 30 dana mladunci progledaju. Štetna dejstva vjeverice u lovištu su zanemarljiva.

Orlovi, su ptice koje kao podporodica-porodice sokolova pripadaju redu sokolovski, sa nekoliko vrsta nasaeljavaju ovo lovište. Za svoju ishranu koriste hranu isključivo životinjskog porijekla. To su dnevne ptice sa savijenim kljunom, snažnim kukasto savijenim kandzama, kojima mogu usmrtiti plijen. Gnijezde se na visokom drveću ili na nepristupačnim stijenama. Ženka u proljeće snese dva jajeta i leži oko 44 dana. Mladi su u prvo vrijeme slijepi (oko 14 dana). Procjenjuje se prirast oko jednog mladunčeta po ženki. U lovištu je prisutno oko 22 jedinke. 

Jastrebovi, su ptice koje kao podporodica-porodice sokolva takođe pripadaju redu sokolovski i sa nekoliko vrsta (kokošar, kobac i ptičar) naseljava ovo lovište. Osnovna im je karakteristika da imaju srazmjerno malu glavu nego sokolovi. U kljunu imaju tupi ,,zub", a rep ima je relativno dug tako da krilna pera dosežu samo do polovine repa.

Jastreb kokošar je nešto veći od kobca ptičara i mišara. Hrani se pticama i sisarima koje može savladiti. Gnijezdo pravi u visokim stablima u kojima ženka polaže 2 do 5 jaja na kojima sjedi 30 do 35 dana. Jastreb kokošar živi u parovima.

Kobac ptičar je po boji sličan jastrebu kokošaru, ali znatno manji od njega. Zbog svoje veličine obično lovi manje ptice, koje hvata u letu ili na grani. Gniježđenje polčinje krajem aprila. Ženka snese 3 do 7 jaja na kojima leži 33 do 35 dana. Mladunci napuštaju gnijezdo nakon 24 do 28 dana. Prosjenjuje se prirast od jednog miadunčeta po ženki, a u lovištu je prisutno oko 50 jedinki.

Sove, su noćne ptice grabljivice različite veličine, a u ovom lovištu su zastušljena šumska sova i ćuk. Oba pola su veoma slična, ali su ženke obično malo krupnije od mužijaka. Mladi imaju perje slično odraslima. Glava im je velika, sa naprijed usađenim krupnim očima, i spljoštenim licem. Kljun im je kukast, a kandze veoma jake, lete tuho. Neprobavljenu hranu izbacuju u obliku gvala. U lovištu je prisutno oko 35 jedinki. Procjenjuje se godišnji prirast jedno mlado po ženki.

LOVOSTAJEM ZAŠTIĆENA DIVLJAČ

Osnovne gospodarske vrste divljači  u  ovom  lovištu  su:  srneća divljač, medvjed, te prateće vrste zec i Iještarka.

SRNA (CAPREOLUS CAPREOLUS)

Sma je autohtona vrsta ovog lovišta. Naseljava cijelo lovište, a najviše se zadržava na rubnim dijelovima gdje se šuma graniči sa proplancima i livadama. U zimskom periodu migrira iz viših dijelova lovišta u niže dijelove povlačeći se pred surovom zimom da bi se topljenjem snijega i pojavom vegetacije ponovo vratila i nastanila na cijelom prostoru lovišta izbjegavajući naseljeni prostor i stjenoviti dio. Utvrđeno brojno stanje u proljeće 2008. godine iznosi 150 grla dobrog zdravstvenog stanja i fizičke kondicije sa omjerom polova 1:1.

MEDVJED (URSUS ARCTOS)

Medvjed je takođe autohtona vrsta ovog lovišta, vrijedna je i atraktivna u smislu korišćenja. Cilj formiranja ovog lovišta je između ostaiog bio i očuvati medvjeda na ovom prostoru kao rijetku i ugroženu divljač. Medvjed naseljava skoro cijelu površinu lovišta izbjegavajući naselja i periferne dijelove. Utvrđeno brojno stanje u proljeće 2008. godine je 6 primjeraka dobrog zdravstvenog stanja i dobre fizičke kondicije sa omjerom polova 1:1. Vidjaju se i primjerci trofejne vrijednosti.

ZEC (LEPUS EUROPAEUS)

Naseljava periferne dijelove lovišta i to uglavnom gdje se smjenjuju površine sa niskim rastinjem sa površinama obraslim grmljem, šikarom i šumom. Sa ekonomskog stanovišta nema značaja, niti su poduzimane neke posebne gazdinske mjere u proteklom periodu već se usputno gazdovalo s ciljem da se kao vrsta odruži na ovom prostoru. Proljetno brojno stanje 2008. godine ocijenjeno je na 315 komada dosta dobrog zdravstvenog stanja sa omjerom polova 1 :1.

LJEŠTARKA (TETRASTES BONASIA)

Ova  vrsta  naseljava  sav  šumoviti  prostor lovišta  rado  se  zadržava  u prorijeđenim i podmlađenim šumskim sastojinama. Nikada se nije računalo na gazdovanje ovom vrstom u ekonomskom smislu, već u biološkom smislu, tj. obezbijediti joj opstanak na ovom području. Međutim, ne treba odbaciti ni mogućnost korišćenja u razumnom obimu ukoliko se ukaže interes. Ocijenjeno brojno stanje u proljeće 2008. godine iznosi 400 komada dobrog zdravstvenog i kondicionog stanja sa omerom polova 1:1. U lovištu se nalazi manji broj vjeverica, puhova, golubova, čije brojno stanje nije ocjenjivano, a naseljavaju čitavo područje.

NEZAŠTIĆENA DIVLJAČ

Od nezaštićene divljači najbrojnije su, a za gazdovanje najinteresantnije: divlje svinje, vukovi, lisice, te ostale vrste kao što su kune, jazavci i dr.

DIVLJA SVINJA (CANIS LUPUS)

Nastanjuje prostor cijelog lovišta, a uži lokaliteti na kojima se zadržava ovise od raspoložive hrane, vode i mira. Uz ishranu medvjeda i divljim svinjama se nudi hrana biljnog i životinjskog porijekla i one to rado koriste u svim godišnjim dobima. Time se smanjuju štete i obezbjeđuje regulisanje brojnosti za vrijeme većih snjegova, suša, a u posljednje vrijeme pojavom vukova divlja svinja migrira u niža susjedna lovišta. Utvrđeno brojno stanje u proljeće 2008. godine iznosi 94 primjerka sa odnosom polova 1:1, dosta dobrog zdravstvenog stanja i fizičke kondicije.

VUK (CANIS LUPUS)

Vuk naseljava sve dijelove lovišta i stalno je prisutan u njemu. U ratnom i poratnom periodu došlo je do eksplozije populacije vuka tako da je brojno stanje ove vrste davno prešlo kritičnu tačku. Štete koje nanosi divljači kao i štete na domaćim životinjama su prešle granicu podnošljivosti što djeluje negativno na opšte poimanje i shvatanje lovstva kod stočara. Inače njegovo brojno stanje u podnošljivoj mjeri održavano je mjerama gazdovanja odstrjelom i hvatanjem mladunaca što treba i nastaviti. Utvrđeno brojno stanje u proljeće 2008. godine je 9 primjeraka koji se manje više zadržavaju na prostoru lovišta.

LISICA (VULPES VULPES)

Lisica stalno naseljava čitav prostor lovišta. Najrađe se zadržavaju oko hranilišta za mesojede, gdje rado i redovno svraćaju pa pored hrane životinjskog porijekla uzima ponekad i kukuruz. U vrijeme klanja posjeka povlači se oko naselja da bi se nakon toga ponovo vratila na hranilišta. To je divljač koja dobro dođe na hranilištu kao „zabava" za vrijeme osmatranja i lova visoke divljači pa i zbog toga je treba održavati na hranilištima u razumnom broju. Utvrđeno brojno stanje u proljeće 2008. godine je 50 primjeraka.

OSTALA NEZAŠTIĆENA DIVLJAČ

Ovo lovište naseljavaju i druge vrste nezaštićene divljači manje interesantne za lovno gazdovanjekao što su: kuna bjelica (Martes Foina), kuna zlatica (Martes martes), divlja mačka (Felis silvestris), tvor (Mustela puforius). Zdravstveno stanje navedene divljači ocjenjeno je kao dobro uz konstataciju da u poslednje vrijeme nisu registrovanje pojave bjesnila i šuge iako je u ratnim godinama bilo pojedinačnih slučajeva oboljenja lisice od ovih bolesti.

Mapa lovišta

Foto galerija

Bilten

Vrijeme

Fair

-1°C

Fair

Humidity: 76%

Wind: 4.83 km/h

Sva prava zadržana - LOVAČKO UDRUŽENJE ,,JAHORINA,, PALE